ZAVIČAJNA GALERIJA RUŠEVO

Kada je 1998.godine požeški putopisac Tomislav Wittenberg objavio svoju knjigu PUVARIJA zasigurno nije znao kako će na tragu njegovog pisanja stanovnici sela Ruševo dvadesetak godina poslije pristupiti uređenju zgrade nekadašnje općine u Ruševu.

U traganju za bogatom srednjovjekovnom kulturom Slavonije u predturskim vremenima putopisac Wittenberg je dvadeset godina obilazio sela na južnim i istočnim stranama slavonskog gorja.

Iz ovih putovanja prašnjavim lokalnim cestama koje su većinom sve do početka 21. stoljeća ostale neasfaltirane mi danas možemo listati stranice Wittenbergove PUVARIJE iščitavajući dio slikovite srednjovjekovne povijesti ovog dijela istočne Hrvatske.

Zato s pravom možemo reći kako će svatko tko krene u istraživanje prošlosti ovih krajeva zasigurno morati u ruke uzeti i knjigu PUVARIJA koja je plod brojnih izleta u sela Ruševa i okolice potkraj prošloga stoljeća.

UDRUGA PUT NASTAVLJA ISTRAŽIVANJA RUŠEVAČKOG KRAJA

Kao rijetko koji kraj u Slavoniji Ruševo ima ljude koji svakodnevno dio vremena posvećuju očuvanju svoje kulturne baštine.

Žene u Ruševu bave se raznolikim tradicionalnim umijećima izrade slavonskih rukotvorina,a muškarci većinom tradicionalnim uzgojem voća i vinogradarskim poslovima.

Kako se ne bi zaboravili ovi tradicionalni poslovi i običaji Ruševa i okolice lokalna udruga PUT pokrenula je aktivnosti na revitalizaciji stare općinske zgrade u središtu sela koja se uređuje u Zavičajnu galeriju Ruševo.

NEKADAŠNJI PLEMIĆKI POSJED I UTVRDA

Iz bogate prošlosti ruševačkog kraja važno je istaknuti zapise o Ruševu kao plemićkom posjedu koji se spominje davne 1221. godine,a potome se o Ruševu piše i kao srednjovjekovnoj župi,vili i gospoštiji.

Srednjovjekovni zapisi navode mjesto Zalazine smješteno između današnjih sela Ruševa i Sovskog dola kao položaj tadašnje srednjovjekovne gospoštije.

Kao srednjovjekovni gospodari spominju se plemići iz roda Voja, uz čiji naslov se ponekad navodi pridjevak „od Ruševa“, a postoje i navodi o utvrđenom plemićkom dvorcu.

Ovakvih malih slavonskih srednjovjekovnih plemića bilo je nekoliko na širem području Ruševa tijekom srednjega vijeka.

ŽUPA RUŠEVO KAO ZAŠTITNICA LOKALNE TRADICIJE

Iz bogate kulturne baštine posebno su interesantna događanja koja se mogu pratiti u zapisima župnih knjiga sve od godine 1779., kada je osnovana župa u Ruševu.

Ova ruševačka župa obuhvaćala je veliko područje sa 21 selom. Prvi župnik bio je Martin Kos. Za vrijeme župnika Stjepana Kalamarija, koji je ovu župu preuzeo 1888. godine, u župi je postojalo nekoliko seljačkih zadruga, a župa je imala 1600 duša katolika.

Godine 1889 osnovana je i općina Ruševo, a za prvog općinskog načelnika izabran je Martin Kovačević iz Sovskog Dola.

Župnik Kalamari je poticao župljane na sadnju voćnjaka i vinograda, a bio je poduzetan i u preradi voća i proizvodnji vina, čak toliko da ga je ugledni voćarski stručnjak, Stjepan Koydl 1931. godine u Požeškim novinama, svrstao odmah uz baruna Turkovića kao odličnog pomologa i uzornog poznavaoca voća.

Za razvoj ovog kraja važno je navesti i župnika Ivana Kokšu koji je ovu župu vodio od 1917 do 1931. godine.

Uz navedene župnike župe Ruševo i današnji župnik Milan Klobučar, jedan od osnivača Udruge PUT, gorljivi je i predani zaštitnik očuvanja ovdašnje kulturne baštine i vrijedan poticatelj razvoja gospodarstva, voćarstva i vinogradarstva ovoga kraja.

ZAVIČAJNA GALERIJA GRADI SE RADOM LOKALNIH VOLONTERA

Bogata višestoljetna lokalna kultura očuvat će uspomenu na brojne generacije koje su živjele na prostorima Ruševa i okolice upravo kroz uređenje lokalne zavičajne galerije.

Dobrovoljnim radom lokalnih volontera uređuje se zgrada nekadašnje općine kako bi postala mjestom okupljanja svih koje zanima prošlost slavonskog sela i vrednote lokalne ruralne kulture.

Zavičajna galerija predviđena je kao suvremena multimedijska ruralna kuća iz koje će posjetitelji i gosti moći krenuti u virtualnu šetnju prošlim stoljećima sve do naših dana, a po tome krenuti i u obilazak lokalnih naselja nekom od ponuđenih biciklističkih staza i šetnica.

Ovoj inicijativi se priključuje i sve više ljudi iz drugih krajeva Hrvatske, a posjete ovdašnjoj zavičajnoj galeriji najavili su i gosti iz drugih zemalja Europske unije.

Na nama je da vas pozovemo da se, posredstvom facebook stranice Pokrenimo Ruševo, pridružite lokalnim volonterima i sudjelujete u aktivnostima očuvanja lokalne kulture.